Beograd - Osim što će državljani Crne Gore zaposleni u Srbiji dobiti status stranih radnika, proglašenjem nezavisne Crne Gore nestaće i pravni osnov za isplatu penzija i to za sve građane koji borave u Crnoj Gori, dakle i za državljane Srbije, potvrdio je za Danas ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Slobodan Lalović. Zbog toga je ovaj problem, ukazuje ministar, neophodno rešiti međudržavnim sporazumom između Srbije i Crne Gore. Srbija ovakve ugovore ima sa BIH, Makedonijom i Hrvatskom, dok sporazum sa Slovenijom još nije potpisan.

- Pitanje razdvajanja Srbije i Crne Gore je specifično u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, jer bi se to odnosilo na sve koji su u Crnoj Gori, dakle i na državljane Srbije u Crnoj Gori. Svima koji su s prebivalištem u Crnoj Gori, bez obzira na državljanstvo, prestala bi isplata penzija u Crnoj Gori. Kasnijim međudržavnim ugovorom regulisala bi se ova isplata, ali ono što bi se suštinski promenilo je to što bi ukupan staž ostvaren u Srbiji i Crnoj Gori imao uticaj samo na sticanje prava, a ne i na visinu penzije - napominje Lalović.

Osiguranik će, kako objašnjava ministar, sabiranjem staža osiguranja u Srbiji i staža u Crnoj Gori moći da ispuni uslove i ostvari penziju tamo gde je zatečen. Međutim, on će dobiti srazmeran deo penzije u Srbiji i srazmeran deo u Crnoj Gori, što je različito u odnosu na situaciju dok je SCG funkcionisala kao jedna država. Naime, Srbija je dosad u tom delu, prema rečima Lalovića, tretirala državu kao jednu, bez obzira na to što je Ustavna povelja praktično razbila ovu zajednicu. Dakle, ako je radnik, na primer, poslednjih 15 dana svog radnog veka proveo na radnom mestu u Srbiji, on je ostvarivao kompletnu penziju u Srbiji iako je više od 39 godina bio u Crnoj Gori, i obratno.

Dok je za ostvarivanje prava iz PIO određujući faktor prebivalište, za status radnika u drugoj državi kao osnovni element figurira državljanstvo. To automatski znači da će, po proglašenju nezavisnosti, građani Crne Gore koji zasnuju radni odnos u Srbiji imati status stranih radnika, potvrđuje Lalović za naš list. On objašnjava da će se na njih odnositi Zakon o zapošljavanju stranaca, a novi status će praktično podrazumevati "pribavljanje dozvola, raznih papira i prijavljivanje boravišta".

I dok je s budućim radnicima situacija "čista", rešavanje statusa državljana Crne Gore koji sada u Srbiji imaju status zaposlenog biće daleko komplikovanije, smatra ministar. Lalović je ocenio da prema njima treba biti "fleksibilan" i da ih treba tretirati kao državljane Srbije.

- Sve će zavisiti od tumačenja zakona, ali procenjujem da na zatečene radnike iz Crne Gore neće uticati ova promena državnog statusa Crne Gore, jer su oni prema do sada važećim propisima zasnovali radni odnos. Smatram da ne bi bilo normalno da im se posle godina rada sada odjednom traže sva dokumenta i dokazi o prebivalištu potrebni za strane državljane, zbog toga što bi činom razdvajanja dve države postali strani radnici - objašnjava Lalović i napominje da je realna mogućnost i sklapanje međudržavnog ugovora koji će to drugačije urediti.

Izvor