Beograd - U prvih pet meseci ove godine zabeleženo je 15 smrtnih povreda na radu, što je znatno više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u celoj 2007. godini čak 46 radnika stradalo na radnom mestu.

Jedna od nesreća zabeležena je krajem marta, kada je u fabrici kartona „Lepenka“ u Novom Kneževcu poginuo D. J. (31) iz Đale, koga je priklještio valjak za presovanje kartona. U aprilu je M. G. (65), radnik preduzeća „Limarija“iz Futoga, preminuo od povreda zadobijenih padom sa 3,7 metara visine sa skele na gradilištu na Katoličkom groblju, a sa skele je pao i nepoznati radnik na gradilištu u Kajmakčalanskoj ulici u Beogradu, 31. maja, a on je preminuo na putu do Urgentnog centra. Poslednja nesreća odigrala se u nedelju, 22. juna, na gradilištu u selu Stubo kod Valjeva, kada je stradao je M. P. (32) pošto se na njega obrušilo nekoliko tona zemlje i kamenja.

Kako bi smanjili broj povreda i profesionalnih oboljenja na radnom mestu, u Ministarstvu rada i socijalne politike rade na Strategiji o bezbednosti i zdravlju na radu, a u tom ministarstvu tvrde da je za bezbednost u oblasti rada najznačajnija dosledna primena postojećih propisa.

PREKRŠAJNE KAZNE

Inspektori rada obaveštavaju nadležne državne organe o nepoštovanju Zakona o bezbednosti na radu, koji za prekršaje izriču Zakonom propisane novčane kazne. Za poslodavca kazne su od 100.000 do milion dinara, za direktora ili drugo odgovorno lice od 30.000 do 50.000 dinara, za lice zaduženo za bezbednost i zdravlje kod poslodavca od 20.000 do 50.000 dinara, a za zaposlenog od 10.000 do 20.000 dinara.


Obaveze poslodavaca

Simo Kosić, načelnik Odeljenja inspekcije rada u Upravi za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva rada, kaže za Glas da je Strategija u završnoj fazi, a biće doneta kada se formira nova vlada.

- Strategija unapređuje ceo sistem, a polazi od donošenje zakona o bezbednosti na radu, preko njegovog integrisanja, do obrazovanja odgovarajućih tela zaduženih za bezbednost na radu. Ona će sadržati i odredbe o osiguranju, diskriminaciji, mobingu i rodnoj ravnopravnosti - navodi naš sagovornik.

Kosić dodaje da će se, prema Strategiji, naši i evropski propisi u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu potpuno usaglasiti do 2012. godine.

- Poslodavci su dužni da vode računa o organizaciji posla i sprovode mere u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu - objasnio je on.

Direktor Republičke inspekcije rada Radovan Ristanović, objasnio je da su poslodavci i mimo preporuke vlade dužni da obustave rad na otvorenom po velikim vrućinama, a na to ih obavezuje niz zakonskih mera koje štite život i zdravlje na radu po visokim temperaturama.

- Inspekcija redovno kontroliše primenu zakona, a za prvih pet meseci ove godine obavili smo 20.000 nadzora i to po pozivu i po službenoj dužnosti, dok smo u 2007. godini imali oko 50.000 kontrola - ističe Ristanović.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, kaže da je Zakon o zaštiti na radu izuzetno dobar i sadrži odredbe na evropskom nivou, ali loše je to što se on ne poštuje u praksi.

- Nije Evropljanin savesniji od Srbina, samo mu je zakon nametnuo veću odgovornost. Prema evropskim standardima, odgovorno lice u preduzeću krivično odgovara u slučaju smrti i težih povreda radnika, a mi tražimo da se takva odgovornost uvede i ovde - navodi Savićeva.

Neadekvatna oprema

Ona ističe da su smrtni slučajevi najčešći kod iznajmljenih radnika, koji „ u 90 odsto slučajeva nisu prijavljeni, neobučeni su i rade i po 20 sati dnevno i to bez adekvatne opreme“.

Smatra se da su najrizičnije delatnosti u pogledu bezbednosti radnika poljoprivreda, građevinarstvo i industrija.

Najviše povreda zabeleženo je u oblasti građevinarstva, gde se u poslednje tri godine stalno povećavao broj teških povreda radnika, pa i smrtnih slučajeva.

Izvor