Ovo je TikiWiki CMS/Groupware v1.9.11 -Sirius- © 2002–2008 od Tiki društvo Pet 29 of Mar, 2024 [08:42 UTC]
Borba na radnom mestu
Međunarodne aktivnosti
Istorija, teorija i kultura
Onlajn korisnici
Mi imamo 523 onlajn korisnika
rekurzivni linkovi štampaj
istorija slično komentar

Anarhistički Ezop

slike iz života istaknutih anarhista

priređuje Ratibor Trivunac



Kada su mi drugovi iz uredništva Direktne akcije ponudili da u novoj epohi lista sarađujem tako što ću za svaki broj prilagati po nekoliko anegdota u vezi sa životom i radom istaknutih anarhistkinja i anarhista, veoma sam se obradovao. Ništa lakše, pomislio sam, ako nečim dosađujem svojim poznanicima i prijateljima to su onda priče o epizodama iz života anarhističkih velikana. No, kao i obično kada je o nečemu takvom reč, pokazalo se da je takvu stvar lakše zamisliti nego sprovesti u delo. Kako osmisliti tu kolumnu, kojim principom se voditi prilikom navođenja anegdota, kako ih povezati sa našom stvarnošću? U takvoj situaciji je okruženje bilo ono koje je diktiralo odabir anegdota. Naime, u periodu dok ovo pišem naš sindikat na Univerzitetu u Beogradu žari i pali, sukobljavajući se kako sa upravom fakulteta i Univerziteta, tako i sa većinom aktivnih profesora, a sve u vezi sa bezobrazno visokim školarinama. Neoliberalne vrane su popile mozak većini profesora, tako da me je ponašanje nekih od njih tokom blokada fakulteta nužno navelo da razmišljam o drugim prilikama u istoriji kada su anarhisti uzburkavali mulj BU i dolazili u sukob sa korumpiranom profesorskom kastom.

Jedan od najčuvenijih, a istovremeno i najopskurnijih srpskih filozofa, Branislav Petronijević (1875–1954), malograđanski metafizičar, idealista u beskrajnoj potrazi za tajnom Bića, muku je mučio sa jednim od začetnika anarho-sindikalističkog pokreta u Srbiji. Naime, Krsta Cicvarić (1879–1944), osnivač prvog anarho-sindikalističkog lista u Srbiji, Hleb i sloboda (1905), pokretač mnogih drugih anarhističkih listova, i autor velikog broja radova na temu anarhizma i anarho-sindikalizma, poput Iz anarhističkog programa, Anarhizam i anarhisti i sl, učesnik i podstrekivač nasilnog štrajka radnika beogradske šećerane 1907. godine, žestoki kritičar izdajničke socijal-demokratije, te borac protiv države i kapitalizma, je nakon studija filozofije u Beču, odlučio da sa njima nastavi u Beogradu. Nesrećnom Petronijeviću je zapalo da baš u to vreme razvija svoju „nauku” na Beogradskom Univerzitetu koji je u tome periodu iznikao iz Velike škole. Tada vanredni profesor, Petronijević, suočen sa dovođenjem u pitanje njegovih nesuvislih ideja, toliko je bio iznerviran Cicvarićem i njegovom spremnošću na preispitivanje svega, da je nakon određenog perioda Petronijević odbijao da govori i demonstrativno napuštao amfiteatar, ukoliko bi uočio da Krsta prisustvuje predavanju. Međusobnoj ljubavi svakako nisu doprinele ni dve brošure koje je tokom 1909. plasirao Cicvarić: „Idealizam ili materijalizam? S naročitim pogledom na filosofiju Branislava Petronijevića” i „Filosof d-r Branislav Petronijević u pričama”. U njima Cicvarić primećuje da je „teorija g. Petronijevića, pored toga što je pogrešna, još je i utopijska i nekorisna”, pa mu preporučuje „da ne troši uzalud vreme u pokušajima da stvori svoj novi sistem filosofije, pokušajima koji su na Zapadu ostali potpuno neopaženi, a u Srbiji ubili svaki kredit filosofiji”, nego da batali celu stvar i posveti se nečemu pametnijem.

Pomenute dve brošure se mogu posmatrati kao razvoj segmenta jednog od najneverovatnijih dela sa početka XX veka u Srbiji: „Plava knjiga o srpskom pitanju — intervjui s najvećim autoritetima u Srbiji”. Plava knjiga predstavlja skup izmišljenih intervjua sa „najvećim autoritetima u Srbiji”, među kojima su, pored Branislava Petronijevića (u poglavlju „Srpsko pitanje u svetlosti čiste filosofije”), i urednici tadašnje Politike i Radničkih novina, ali i Stojan Novaković, Jovan Cvijić, Slobodan Jovanović, Živojin Perić, Milić Radovanović, Živojin Djorđević, Bogdan Popović i Dragiša Djurić. Plava knjiga, objavljena pod lažnim imenom (D-ra Vladana Djorđevića), „sa slikom Nj. V. Kralja Srbije Petra I” kome je ista navodno posvećena, predstavlja izuzetno vispren primer satire, i bazične ljudske hrabrosti u suprotstavljanju lažnim autoritetima.

Život Krste Cicvarića, čija je politička linija skrenula sa anarhističkog pravca 1912. godine, je bio prepun najneverovatnijih epizoda, i verujem da ćemo njima još popunjavati stupce ove rubrike. Njegov privatni i politički sukob, uključujući i fizičko razračunavanje, sa bliskim rođakom Dimitrijem Tucovićem, sukob sa represivnim aparatom države i gazdama, njegov odnos prema pravima životinja, i t.d. su samo neke od tema koje nesumnjivo zaslužuju da im se posveti zrnce pažnje, i da budu sačuvane od zaborava.


nazad na stranicu Direktne akcije

Napravio: nik zadnja izmena: Nedelja 03. June 2007. [10:27:04 UTC] od Hal 9000


Narodni ustanak u Grčkoj



Undefined rss id 2
Pažnja!






GNU FDL Powered by TikiWiki Powered by PHP Powered by Smarty Powered by ADOdb Napravljeno uz pomoć CSS Powered by RDF osnaženo sa HAWHAW
rss Članci RSS Galerije slika RSS Forumi rss Direktorijumi
[ Vreme izvršavanja: 0.05 sekundi ]   [ Korišćena memorija: 3.89MB ]   [ 70 upita baze podataka ]   [ GZIP Disabled ]   [ Opterećenje servera: 0.98 ]