Ovo je TikiWiki CMS/Groupware v1.9.11 -Sirius- © 2002–2008 od Tiki društvo Sre 27 of May, 2020 [09:35 UTC]
Borba na radnom mestu
Međunarodne aktivnosti
Istorija, teorija i kultura
Onlajn korisnici
Mi imamo 26 onlajn korisnika
rekurzivni linkovi štampaj
istorija slično komentar

Luiđi Križaj


Rođen 21. svibnja 1902. godine u Puli, od oca Antonija i majke Caterine Zustovich. Pripadao je grupi mladih pulskih anarhista koji su neposredno nakon talijanske okupacije bez oklijevanja stali uz bok mladih socijalista i komunista u borbi protiv rastućeg fašizma, najvećeg neprijatelja slobode. Kada mu je bilo dvadeset i devet godina tj. 1931, napustio je svoj rodni grad koji je bio doveden u očajni ekonomski položaj i iselio se u Francusku. Nastanio se u Toulouseu i dijelio sudbinu stotine i stotine nezaposlenih pulskih radnika koji su bili ostali bez ikakvih sredstava za život. Nije nam poznat njegov politički rad u tom francuskom gradu, pa je teško utvrditi, da li je ostao vjeran svojim anarhističkim idealima. Postoje indicije da se kasnije slagao s komunističkim nazorima. Nedvojbeno je, međutim, da je Crisai-Križaj bio vatren i odlučan antifašist. U rujnu 1936. godine, stupio je u redove kolone "Rosselli" koja je već 19. kolovoza 1936. bila krenula na front i zauzela položaje na Aragonskoj visoravni. Kolona je tada brojila oko 150 boraca podijeljenih u dve čete: streljačku i mitraljesku. Njezini borci pripadali su raznim političkim strankama i društvenim slojevima. Većim dijelom bili su to radnici iseljenici koji su stizali iz Belgije, Francuske, Švicarske i Alžira. Njihova uniforma bila je radničko odijelo ("kombinezon") a oružje su dobili od republikanskih vlasti u Barceloni.

Kolona "Rosselli" čvrsto je branila svoj dio fronta do proljeća 1937. godine. 28. kolovoza 1936. godine pobjedonosno je završila svoju prvu bitku s fašistima u borbi na brdu Peleto. Treba spomenui da je uspjehu te bitke odlučno pridonijela grupa pripadnika španjolske milicije kojom je zapovijedao Nicolò Turcinovich, anarhist iz Rovinja. U listopadu 1936. Crisai-Križaj je sudjelovao u borbama za odbranu Tardiente. Polovicom studenog, u žestokim vatrenim okršajima s fašistima u Almudebaru koji su trajali četri dana i noć, izgubio je vid uslijed eksplozije u trenutku kada se njegova jedinica povlačila. Pao je u ruke fašista koji su ga odmah strijeljali. Bilo je to 24. studenog 1936. godine.

List "Istra", glasilo Saveza jugoslovenskih iseljenika iz Julijske krajine, u broju od prosinca 1936. godine, objavio je članak o Španjolskoj pod nazivom: "U borbi protiv fašizma u Španjolskoj svoj život daju hrvatski i slovenski iseljenici iz Julijske krajine". U članku se posebno spominju bitke koje su slovenski i hrvatski borci vodili u redovima Talijanske kolone - kasnije kolone "Rosselli" - na frontu kod Huesce u Aragonu, te objavljuju vijesti o smrti petorice boraca, među kojima i Alojza Križaja iz Pule koji je poginuo u bitci kod Almudebara, važnog željezničkog čvora između Zaragoze i Huesce. Ovu je vijest "Istra" prenijela iz časopisa "Giustizia e Libertà", pariškog glasila istoimenog pokreta što ga je Carlo Rosselli osnovao u Francuskoj. Rosselli je 31. srpnja 1936. godine napisao: "Španjolska revolucija je naša revolucija; građanski rat španjolskog proletarijata je rat čitavog antifašizma". Početkom kolovoza ova je načela sproveo u djelo: stigao je u Španjolsku gde je osnovao Talijansku kolonu. Njoj su dobrovoljno pristupili, kako smo već rekli, hrvatski i slovenski iseljenici iz Julijske krajine koji su živeli u Francuskoj. O tragičnoj i junačkoj smrti Luigija Crisai-Križaja svjedoči i izjava koju je dao talijanski komunist Bruno Pontoni koji se kao poručnik borio u sastavku kolone "Rosselli".

Hrvatski, slovenski i talijanski radnici, internacionalisti pulskog i istarskog proletarijata, svojom zajedničkom borbom, s oružjem u ruci na antifašističkim barikadama protiv Franca u Španjolskoj, potvrdili su čistoću i uzvišenost klasnih i nacionalnih ideala kojima su bili prožeti već iz vremena kada su se u Puli i Istri zajedno borili protiv austrijske žandarmerije, te kasnije protiv talijanskog militarizma i fašizma.

B.F. - O.P.

Preuzeto iz knjige "Naši španjolski dobrovoljci", Acta Historica Nova Vol.3 (Rijeka-Rovinj 1988), Digitalizacija: CLS, 2006.

Napravio: Hal 9000 zadnja izmena: Četvrtak 24. August 2006. [15:31:47 UTC] od Hal 9000


Narodni ustanak u Grčkoj



Undefined rss id 2
Pažnja!






GNU FDL Powered by TikiWiki Powered by PHP Powered by Smarty Powered by ADOdb Napravljeno uz pomoć CSS Powered by RDF osnaženo sa HAWHAW
rss Članci RSS Galerije slika RSS Forumi rss Direktorijumi
[ Vreme izvršavanja: 0.07 sekundi ]   [ Korišćena memorija: 3.89MB ]   [ 69 upita baze podataka ]   [ GZIP Disabled ]   [ Opterećenje servera: 0.49 ]