Beograd - Toplotni talas koji je pogodio prestonicu neće popustiti ni narednih dana. Prema rečima meteorologa temperatura će ove nedelje prelaziti i 35 podeljak, dok se tokom noći živa u termometrima neće spuštati ispod 22 stepena, tako da nam ni zalazak sunca neće doneti željeno rashlađenje.

Ovako visoke temperature ne prijaju najvećem broju ljudi, a najugroženiji su svakako najmlađi, hronični bolesnici i starije osobe. Za njih kao i za zdrave osobe važi savet lekara da se bez preke potrebe ne izlažu suncu od 10 do 17 časova. Ako baš moraju napolje onda ne bi smeli da izlaze bez naočara za sunce, flašice vode i kačketa. Ali šta je sa onima koji su zbog prirode posla izloženi suncu?

- Oni koji dugo borave na otvorenom prostoru i visokim temperaturama kao što su građevinski i poljoprivredni radnici, saobraćajci, vozači ili pekari izlažu se velikom riziku od dobijanja sunčanice ili toplotnog udara. Apelujem na rukovodioce radova i nadležne da prilagode radno vreme, gde je to moguće, vremenskim uslovima ili da bar povećaju broj pauza, kako bi se izbegle moguće negativne posledice - izjavila je za Danas dr Nada Macura iz Hitne pomoći.

U razgovoru sa jednim od vozača GSP saznali smo da smena traje osam sati i da zbog saobraćajne gužve i predviđenog rasporeda polazaka stigne da iskoristi samo jednu pauzu što je vrlo iscrpljujuće, pogotovo kada se tome doda da je temperatura u vozilu uglavnom viša nego napolju. Savet dr Macure za sve vozače je da što više konzumiraju rashlađene prirodne sokove i da u vozilu obavezno drže termose sa hladnim čajem od nane ili lipe. Isto se savetuje i zaposlenima u pekarama gde je osoblje izloženo temperaturama koje prelaze 40 stepeni, a na poslodavce se apeluje da im omoguće češće pauze.

Zbog prirode posla visoko ugroženi su građevinski radnici kod kojih kratkotrajna nesvestica ili vrtoglavica, prouzrokovana vrućinom, može imati fatalan ishod.

- Imamo samo jednu pauzu za ručak od 30 minuta. Raditi po ovakvoj vrućini kosi se sa granicom fizičke izdržljivosti i zaista se divim starijim kolegama kako izdrže celu smenu - kaže za Danas zidar Nebojša Jovanović. Lekari smatraju da bi se rizici kojima su ovi radnici izloženi znatno smanjili kada bi se radovi izvodili u ranim jutarnjim ili noćnim satima.
Da tropske vrućine ne prijaju najvećem broju Beograđana govori i podatak da zaposleni u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć imaju pune ruke posla, jer broj intervencijama na javnim mestima konstantno raste. Lekari zato apeluju na hronične bolesnike da redovno koriste propisanu terapiju, redovno vetre prostorije i koriste dosta tečnosti.

- Osobe koje imaju hipertenziju treba posebno da obrate pažnju, jer pri ovako visokoj temperaturi dolazi do širenja krvnih sudova na periferiji, a time i do pada krvnog pritiska. Da bi izbegli kolaps potrebno je da pre uzimanja propisane terapije provere svoj krvni pritisak i po potrebi prepolove dozu leka - naglašava dr Macura.

Ovako visoke temperature zahtevaju i određene izmene u načinu ishrane. Poželjno je jelovnik obogatiti povrćem jer su organizmu trenutno potrebni minerali koje gubimo znojenjem. Treba izbegavati pohovane, pržene i lako kvarljive namirnice. Ipak, najvažnije je unositi što više tečnosti, bar dva litra dnevno.

Izvor