Ovo je TikiWiki CMS/Groupware v1.9.11 -Sirius- © 2002–2008 od Tiki društvo Pet 29 of Mar, 2024 [14:37 UTC]
Borba na radnom mestu
Međunarodne aktivnosti
Istorija, teorija i kultura
Onlajn korisnici
Mi imamo 526 onlajn korisnika
rekurzivni linkovi štampaj
istorija slično komentar

Mnogi će studenti morati da se samofinansiraju


Studenti koji misle da im država i dalje plaća studije, moraju dobro zagrejati stolicu. Bolonjski proces predviđa da samo oni koji ispune sve obaveze i osvoje najmanje 60 ESPB (evropski sistem prenosa bodova) mogu sledeću godinu upisati o trošku države. Ostali će morati da sami finansiraju svoje studije.

Studenti koji su studije upisali na teret budžeta, u toku godine moraju se opredeliti za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 60 ESPB. Evropski sistem prenosa bodova predstavlja jedinstven sistem vrednovanja studentskog znanja, sposobnosti i veština predviđenih studijskim programom. Ovi bodovi su priznati u evropskom sistemu visokog obrazovanja. Ukoliko student koji se školuje o teretu budžeta u toku školske godine prikupi najmanje 60 ESPB, on zadržava svoj status za narednu školsku godinu. Ako ne uspe da prikupi 60 bodova, narednu godinu upisuje sa statusom samofinansirajućeg studenta.

Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, student ima pravo da polaže ispit najviše tri puta, a ako ni tada ne uspe da ga položi, moraće ponovo da pohađa taj predmet i ponovi sve predispitne obaveze. Na čuveno „hvatanje uslova“ i prenošenje ispita studenti će već od ove godine morati da zaborave.

Međutim, studentske organizacije, ali i pojedini profesori zameraju da se fakulteti sporo reformišu, da obim gradiva nije smanjen i da naše visoko obrazovanje još nije spremno na standarde koje propisuje Bolonja. Ima i skeptika koji tvrde da će nas ove godine u oktobru sačekati suočavanje sa velikim brojem studenata koji neće moći da upišu narednu godinu, što bi moglo da znači i nove proteste.

Studentske organizacije zbog toga traže uvođenje kategorije sufinansirajućih studenata i pitaju: „Koliko mladih ljudi u Srbiji mogu da plate školarine koje na pojedinim fakultetima iznose više od 200.000 dinara godišnje?“ Najviša godišnja školarina je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i iznosi 240.000, dok je među najnižim na Rudarsko-geološkom, gde samofinansirajući studenti za godinu dana moraju izdvojiti 30.000 dinara.

- Već decenijama se suočavamo sa problemom nespremnosti naših studenata da prihvate odgovornost u studiranju kakva postoji na evropskim univerzitetima. I ranije su studenti štrajkovima zahtevali naknadne ispitne rokove i kršenje zakona. Za to nije kriv novi zakon, ni Bolonja, već opuštenost naših studenata i spremnost države da podleže pritiscima iz političkih razloga. Prednost Bolonje je kontinuiran rad tokom cele godine na šta naši studenti nisu navikli, ali čim odu u inostranstvo, takav sistem bespogovorno prihvataju i u njega se odmah uklapaju - kaže za „Blic“ dr Sima Avramović, redovni profesor na Pravnom fakultetu, koji je učestvovao u izradi novog Zakona o visokom obrazovanju.

Naš sagovornik ističe da je tačno da se nisu svi fakulteti u Srbiji podjednako uklopili u nov sistem studiranja, ali da je većina fakulteta Beogradskog univerziteta veoma ozbiljno pristupila bolonjskom procesu.

- Vrednuju se predispitne obaveze pa student može položiti ispit tokom školske godine. Radi se na smanjivanju obima gradiva i udžbenika tako da sada na Pravnom fakultetu nijedan udžbenik ne sme biti obimniji od 600 strana, i to za najznačajnije predmete. Već posle januarskog roka, možemo videti veliki broj izuzetno vrednih studenata koji su napravili sjajan rezultat - kaže profesor Avramović.

Međutim, studenti uglavnom ne veruju u ove priče i poručuju: „Vidimo se u oktobru“.

- Malo studenata će uspeti da upiše godinu, jedino oni koji su natprosečni, a ostali padaju na samofinansiranje - kažu studenti.


Ako se „poprave“, prelaze

na budžet Samofinansirajući student opredeljuje se za predmete koji u zbiru imaju najmanje 37 ESPB, pri čemu gornja granica nije određena. Postoji mogućnost da ukoliko student koji sam finansira studije prikupi najmanje 60 bodova tokom jedne školske godine, narednu godinu studira na teret budžeta.


Bolonjska deklaracija

Bolonjska deklaracija je potpisana 1999. a potpisalo ju je nekoliko evropskih ministara zaduženih za visoko obrazovanje. Do danas je Bolonjsku deklaraciju potpisalo 45 zemalja Evrope, među kojima je i naša. Bolonjski proces ima za cilj kreiranje jedinstvenog evropskog sistema univerzitetske nastave i istraživanja do 2010.


Osnovne karakteristike ESPB

- Student u proseku radi 40 sati nedeljno

- Ukupno opterećenje studenta sastoji se od pohađanja predavanja, vežbi, konsultacija, priprema za nastavu, seminarskih radova, projekata, diplomskog - master rada...

- Uvedena je konvencija da 60 bodova predstavlja kvantitativnu meru opterećenja prosečnog studenta u jednoj akademskoj godini, odnosno 30 bodova u jednom semestru

- Jedan bod odgovara 25-30 sati rada studenta

- Studentu se bodovi za pojedini ispit dodeljuju tek nakon što je položio ispit


Izvor

Napravio: Hal 9000 zadnja izmena: Utorak 18. September 2007. [10:54:39 UTC] od Hal 9000


Narodni ustanak u Grčkoj



Undefined rss id 2
Pažnja!






GNU FDL Powered by TikiWiki Powered by PHP Powered by Smarty Powered by ADOdb Napravljeno uz pomoć CSS Powered by RDF osnaženo sa HAWHAW
rss Članci RSS Galerije slika RSS Forumi rss Direktorijumi
[ Vreme izvršavanja: 0.05 sekundi ]   [ Korišćena memorija: 3.89MB ]   [ 71 upita baze podataka ]   [ GZIP Disabled ]   [ Opterećenje servera: 0.86 ]