Kragujevac - Od rasparčavanja "Zastave" 2001. godine do danas, prema evidenciji Radničkog otpora umrlo je više od hiljadu bivših radnika nekadašnjeg kragujevačkog giganta. Među njima nalazi se i više stotina radnika koji su radili za vreme bombardovanja, ali i na sanaciji "Zastave" čiji su pogoni bili razrušeni NATO bombama.

- O njihovim porodicama niko ne brine, nemaju prava na akcije, niti država želi da im isplati razliku u zaradama za period od 1. januara 1997. do 31. avgusta 2001. godine. Pravdu jedino moraju da isteruju sudom - kaže Radiša Pavlović, predsednik Radničkog otpora.

U Radničkom otporu ovih dana sređuju evidenciju o broju radnika koji su posle rasparčavanja "Zastave" i bombardovanja umrli. Porodice preminulih donele su u ovu organizaciju već su na desetine umrlica i izvoda iz matične knjige umrlih. Među njima su, između ostalih, Petronije Radović, Vuk Koprivica, Mila Tomić, Zora Sabor, Radoslav Stojanović, Radoslav Milovanović, Vlajko Balšić...

Radinka Radović kaže da joj je suprug Petronije umro 2002. godine.
- Radio je i za vreme bombardovanja, radio je na raščišćavanju "Zastave" od ruševina. Bio je dobrovoljni davalac krvi 70 puta. Umro je i njegova porodica sada nema pravo na akcije. Sada pokušavamo da bar ostvarimo pravo na isplatu razlike u zaradama od 1997. do 2001. godine - kaže Radinka.

Ona navodi da ima dvoje dece i da nijedno ne radi, a ona živi od suprugove penzije. Obećavali su Petroniju dok je bio živ da će jedno od dece zaposliti, ali od tog obećanja zasada nema ništa, kaže ona.
Početkom ovog meseca prvi radnik "Zastave", Božidar Ulamović naplatio je putem suda potraživanja po osnovu zahteva iz perioda pre restrukturiranja "Zastave". Takvih zahteva je skoro deset hiljada.

- Rukovodioci ćute, država ćuti, a mi brojimo umrlice - kaže Pavlović.
Već u septembru Radnički otpor će javnosti saopštiti kompletne podatke o broju radnika umrlih posle restrukturiranja "Zastave". Posebno će izdvojiti umrlice sa imenima radnika koji su radili na sanaciji fabrike.

Izvor