Ubrzanim povećanjem broja 'glacijalnih potresa', koji nastaju uslijed velikih pomicanja glečera, raste i strah da će globalno zagrijavanje uništiti ledenu koru brže nego je itko očekivao.

'Potresi' nastaju tako da površinska otopljena voda ne otječe polako, kao kada bi se polako otapao divovski ledeni blok, nego prodire kroz pukotine na dnu glečera.

"Jednom kad se nađe tamo stvara sloj koji pomaže 'podići' glečer sa stijene te on sklizne prema moru", kaže seizmolog Göran Ekström s Harvarda, koji je na Grenlandu vodio studiju o ledu.

Glacijalne potrese otkrio je prije tri godine, kad je tražio 'neobične' zemljotrese, te je uočio da se nalaze u samom ledu.

A ti potresi mogu biti prilični: 'komad' leda velik poput Manhattana i visok poput Empire Statea može prouzročiti potres od 5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

Kad je njegov tim pregledao glacijane seizmičke podatke unatrag do 1993, otkrili su zapanjujuće povećanje broja potresa zadnjih godina. Svi, od 136 najbolje dokumentiranih zapisa, vodili su do 'glacijalne doline' kojom otječe većina grenlandske ledene kore.

A deseci sličnih potresa zabilježeni su i na glečerima na Aljasci i Antarktici.

Ekström kaže da je broj potresa varirao od 6 do 15 u razdoblju od 1993. do 2002., da bi 2003. skočio na 30; 2004. bila su 23 te 32 u prvih deset mjeseci 2005 – što se sve poklapa sa zabilježenim porastom temperatura na Grenlandu.

Raspad

Ovo otkriće dodatni je dokaz da je grenlandska ledena kora kudikamo osjetljivija na povećanje temperature nego što se to htjelo priznati.

Iako su modeli u kojima su glečeri bili treturani kao divovske kocke leda predviđali vrlo sporo topljenje, studije provedene u zadnje vrijeme pokazuju da je, upravo zbog nakupljene vode, zbog koje glečer jednostavno klizne preko stijene, taj učinak puno brži.

"Unutar nekoliko godina od povećanja temperatura, imate veliko povećanje u pomicanju glečera", kaže Ian Joughin iz Polarnog znastvenog centra Sveučilišta Washington u Seattleu.

"Ako temperatura na Grenlandu poraste dva ili tri stupnja, stvari će se početi raspadati", rekao je Joughin New Scientistu.

"Antarktika nije toliko osjetljiva na povećanje temperatura jer je prehladno za površinsko otapanje, koje je odgovorno za barem polovicu gubitka ledene mase na Grenlandu".

Druge zastrašujuće vijesti dolaze dvije nove studije koje su proučavale razine mora i glacijacije prije 129.000 godina. To pada u razdoblje između zadnja dva ledena doba, kad je Arktik bio topao kao što će opet biti do 2100. godine – kada se oćekuje da će biti za najmanje 2,2°C topliji nego je danas.

Paleontološki dolazi, koje su proučili Jonathan Overpeck i njegovi kolege sa Sveučilišta Arizona, pokazuju da je razina mora tada bila 4 do 6 metara viša nego je danas.

Izvor